Korisno

Korisno 2017-06-14T14:59:26+00:00

Karta jačine vjetrova

windsKoja su područja u Hrvatskoj najviše opterečena vjetrom te kako to utječe na vaš ugođaj življena.

Temperatura kondenzacije

kondenzacijaŽeli te li znati zašto dolazi do stvaranja kondenzacije na vašim prozorima.
Zašto se vaše staklo rosi i kako ukolniti taj problem?

Aluminij kao materijal

Aluminij je najzastupljeniji metal u zemljinoj kori. Čini 8% sastava zemljine kore. U odnosu na druge elemente nalazi se na trećem mjestu odmah iza kisika i silicija. Usprkos tome, nije bio izoliran u elementarnom stanju sve do 1825. godine (H. C. Ørsted). Sam metal je jako reaktivan, ali je zaštićen tankim prozirnim slojem oksida, koji brzo nastaje na zraku. Aluminij i njegov oksid su amfoterni.

Ekstrudiranje aluminija

Ekstrudiranje aluminijskih profila vrši se na hidrauličkim prešama različitih snaga, od 140 do 3000 tona. U peć preše unosi se aluminij zagrijan na 500 C. Tako zagrijana masa istiskuje se pod pritiskom kroz specijalno profilirane alate tzv. matrice dok se istisnuti aluminijski profil zračno hladi i očvršćuje. Ovisno o tipu profila kojeg želimo prešati stavlja se odgovarajuća matrica – alat za ekstruziju. Proces istiskivanja počinje predgrijavanjem sirovine u obliku aluminijskih trupaca dužine 6m i promjera 178mm. Peć za zagrijavanje koristi prirodni plin kao izvor energije.

Profili sa i bez prekida toplinskog mosta

Termička izolacija profila – na aluminijskim profilima za proizvodnju prozora i vrata razlikujemo dvije karakteristične površine. Vanjska i unutarnja strana profila. Vanjska strana profila je izložena vanjskim utjecajima tj. vanjskom temperaturom, dok je unutarnja strana unutarnjom temperaturom. Pravilo je da tijelo više temperature daje energiju tijelu niže temperature, dok kod profila imamo prijelaz u oba smijera u zavisnosti i temperaturi zimi i ljeti. Ljeti su vanjske temperature veće i toplinska energija preko vanjskog zraka predaje energiju kroz profil unutarnjem zraku. Zimi je proces obrnut.

Provjetravanje prostorije

Sprječavanje i izbjegavanje pojave kondenzacije i plijesni

Zbog današnjeg ubrzanog ritma života, buke, tehnologije koja nas okružuje, kad krećemo u gradnju poslovnog ili stambenog objekta, svi težimo tome da nam bude osiguran mir, pa od stambenih objekata gradimo prave male izolirane zabrtvljene utvrde. Kondenzacija se pojavljuje u dobro zabrtvljenim prostorijama jer je onemogućeno odvođenje vlage iz prostorije gdje se boravi. Istraživanja su pokazala da 3 osobe koje borave u prostoriji proizvode do 8 l vode na dan. Isto tako i u periodima visoke temperaturne razlike vani u odnosu na temperaturu u prostoriji. Kondenzacija se pojavljuje na slabije zaštićenim mjestima na rubovima stakla, a ako takvi uvjeti traju duže vrijeme, dolazi do pojave plijesni.

Nisko energetske i pasivne kuće

Veća briga za okoliš, strah od preranog konačnog iskorištenja fosilnih goriva i ne najmanje važno, ekonomičnost boravka u prostorijama iziskuju osjetno poboljšanje zaštite zgrada. Danas određenu zgradu označavamo kao niskoenergetsku ako je potrošnja energije za njenu stambenu, odnosno korisnu površinu manja os 50kWh/m2a. Običa zgrada od 200m2 korisne površine godišnje potroši približno 44.500kWh energije, a za to je potrebno približno 4.450 litara loživog ulja. Jednako velika niskoenergetska kuća potroši jedva 4.770 kWh energije godišnje, što znači samo oko 470 litara loživog ulja.